Povodom nove 1438. hidžretske godine Institut za islamsku tradiciju Bošnjaka je, u saradnji s Upravom za obrazovanje i nauku Rijaseta Islamske zajednice, u Gazi Husrev-begovoj biblioteci 27. septembra 2016. organizovao izuzetno posjećenu i inspirativnu promociju prijevoda Mesnevije, čuvenog djela Dželaluddina Rumija. Ovo iznimno djelo na bosanski jezik preveo je alim, mesnevihan i šejh Ahmed-ef. Mešić iz Tuzle.
Moderatorica promocije dr. Dževada Šuško se u svojstvu organizatora zahvalila okupljenima što prate aktivnosti Instituta za islamsku tradiciju i u velikom broju prisustvuju događajima u organizaciji Instituta.
O Dželaluddinu Rumiju, Mesneviji i strpljivom i tihom radu uvaženog šejha Ahmed Mešića na prevođenju Mesnevije na bosanski jezik na promociji su govorili: Akademik Rešid Hafizović, prof. dr. Izet Pajević, prof. dr. Ćazim Hadžimejlić i dr. Mubina Moker.
Otvarajući promociju knjige direktorica Instituta dr. Dževada Šuško se ukratko osvrnula na važnost Mesnevije i naglasila kako tumačenje Mesnevije u Bosni i Hercegovini datira od prvih godina prisustva muslimana na ovim prostorima, a Sijahi Mustafa Bošnjak iz 17. stoljeća smatra se prvim poznatim tumačem Mesnevije.
Prisutnima se potom u ime izdavača knjige obratio direktor Behram-begove medrese mr. Ahmed Hatunić. On je istakao da je prijevod Mesnevije autora Adem-ef. Mešića jedno od važnijih izdanja Behram-begove medrese, a posebno je značajno zbog toga što se iz štampe pojavilo povodom velikog jubileja 390 godina od osnivanja medrese.
Urednik publikacije prof. dr. Izet Pajević u svom izlaganju je osvijetlio život i djelo Ahmed-ef. Mešića, šejha, alima i mesnevihana koji je osam godina kazivao dersove iz Mesnevije. To je činio u tekiji u Visokom u periodu od 1972. do 1976. godine i u džamijama i tekiji u Tuzli od 1990- do 1994. godine. Dvadeset i dvije godine poslije njegove smrti konačno je objavljen njegov prijevod i komentar Mesnevije u tri toma na 2320. stranica.
O Dželaludinu Rumiju i nepreglednim dubinama njegovog duhovnog okeana na promociji je nadahnutim riječima govorio Akademik Rešid Hafizović. Za njega, Mesnevija je jedno bezobalno more, univerzum i duša ispijena do posljednje kapi.
Prof. dr. Ćazim Hadžimjelić je rekao da je o Dželaluddinu Rumiju teško govoriti jer je njegov autorski rad opsežan i obuhvata preko 73 000 stihova. Od tog broja u Mesnevija koja ima šest tomova sadrži oko 26 000 stihova koji duhovno odgajaju čovjeka s ciljem njegovog približavanja Uzvišenom Allahu. Inače, dr. Hadžimjeliću pripadaju zasluge za izuzetno lijep dizajn korica ovog izdanja Mesnevije.
Dr. Mubina Moker, redaktorica prijevoda s perzijskog jezika, u svom obraćanju se osvrnula na Ahmed-ef. metod prevođenja Mesnevije na bosanski jezik i njegovu izravnu komunikaciju s Mesnevijom i Rumijom.
Na kraju ovog izuzetnog druženja, te duhovne sofre s koje su svi prisutni otišli nadahnuti i ushićeni, imali smo rijetku priliku slušati tužne tonove naja u izvedbi Ekrema Kahrimana, a nakon toga i kolaž ilahija koje su interpretirali Hikmet Hadžiabdić i Amir Ajanović. Dovom za hairli i berićetnu novu 1438. hidžretsku godinu koju je proučio zamjenik reisu-l-uleme Husein-ef. Smajić stavljen je pečat na ovaj izniman vjerski i kulturni događaj.
