Održana promocija knjige „Milivoj Mirza Malić i Fevzijev Bulbulistan na Univerzitetu Sorbonne“
Održana promocija knjige „Milivoj Mirza Malić i Fevzijev Bulbulistan na Univerzitetu Sorbonne“
Održana promocija knjige „Milivoj Mirza Malić i Fevzijev Bulbulistan na Univerzitetu Sorbonne“
Održana promocija knjige „Milivoj Mirza Malić i Fevzijev Bulbulistan na Univerzitetu Sorbonne“
Održana promocija knjige „Milivoj Mirza Malić i Fevzijev Bulbulistan na Univerzitetu Sorbonne“

22.11.2017. – Sarajevo. U organizaciji Instituta za islamsku tradiciju Bošnjaka  i Gazi Husrev-begove biblioteke u Sarajevu je održana promocija knjige Milivoj Mirza Malić i Fevzijev Bulbulistan na Univerzitetu Sorbonne. Promotori su bili: dr. Ismet Bušatlić, mr. Osman Lavić i dr. Elvir Duranović. Riječima dobrodošlice, u ime organizatora, prisutnima se na početku promocije obratila direktorica Instituta dr. Dževada Šuško koja ukratko ukazala na značaj cjelokupnog projekta koji je rezultirao objavljivanjem knjige, a zatim je predstavila promotore.

Dr. Ismet Bušatlić govorio je o zanimljivom i nesvakidašnjem životu dr. Malića kojeg je životni put vodio od Imotskog u kojem je rođen 1897. godine, preko Sušaka, danas dijela grada Rijeke u Hrvatskoj, Zagreba, Barcelone do Pariza gdje je 1935. godine odbrano doktorsku disertaciju Bulbulistan du Shaikh Fewzi de Mostar, poete herzegovinien de langue persane Bulbulistan šejha Fevzija Mostarca, hercegovačkog pjesnika na perzijskom jeziku.  Prelomni događaj u njegovom životu desio se 20.-ih godina XX stoljeća kada je u nekoj knjižari u Rijeci, kako kaže, slučajno pronašao i kupio knjigu Muhammeda Seida Serdarevića, Istinitost Božijeg Bivstva i Muhammedova poslanstva. Ova sadržajem mala, ali porukom izuzetno značajna knjiga, pobudila je kod njega interesovanje za islam. Nakon toga intenzivno se bavio izučavanjem islama da bi 1922. godine pred zagrebačkim imamom Ismet-ef. Muftićem formalno primio islam i uzeo muslimansko ime Mirza Abdurahman. Ubrzo poslije odbrane doktorske disertacije dr. Malić se vratio u voljeni Sušak. Tu je savladan teškom bolešću umro 1935. godine. Dženazu mu je klanjao imam pred kojim je primio islam. Dr. Malić je prvi poznati musliman kojem je klanjana dženaza u Rijeci. Ukopan je u porodičnoj grobnici.

Malo je poznato da je na prijedlog dr. Muhameda Hadžijahića, Malićeva sestra Nevenka ponudila 1966. godine Gazi Husrev-begovoj biblioteci da otkupi njegovu kolekciju rukopisa što je i učinjeno. Danas je ova kolekcija digitalizovana i dostupna javnosti. Malićevu rukopisnu zaostavštinu pohranjenu u Gazi Husrev-begovoj biblioteci na promociji knjige predstavio je mr. Osman Lavić, direktor biblioteke. Svoje izlaganje mr. Lavić podijelio je u tri dijela: objavljena građa, neobjavljena građa i korespodencija. Zbog teške bolesti i prerane smrti dr. Malić nije objavio mnogo radova. Kraće tekstove objavio je Đulistanu, Gajretu i Novom Beharu. Neobjavljena građa sastavljena od autorskih radova i prijevoda, sastoji se od desetak tekstova, a djelo u rukopisu Zašto sam prešao na Islam, koje je imalo oko 2.000 stranica, na neobjašnjiv način je nestalo i do danas nije pronađeno. Njegova lična korespodencija obuhvata najveći dio Malićeve kolekcije u Gazi Husrev-begovoj biblioteci.

Dr. Elvir Duranović okupljene ljubitelje knjige na promociji upoznao je sa realizacijom projekta Milivoj Mirza Malić i Fevzijev Bulbulistan na Univerzitetu Sorbonne, osobama i institucijama koje su Institutu nesebično pomagale tokom trajanja projekta, te sadržajem knjige. Akademik Enes Karić predložio je Institutu 2015. godine da objavi prijevod i reprint Malićeve doktorske disertacije. Izdavač knjige je Institut za islamsku tradiciju Bošnjaka, dok su suizdavači Mešihat IZ u Hrvatskoj, Muftijstvo mostarsko i Medžlis IZ Mostar. Dr. Dževada Šuško i dr. Elvir Duranović, u svojstvu urednika, knjigu su podijelili u dva dijela. Prvi dio obuhvata tri rada. Dva teksta, gospođe Zorice Manojlović „Dr. Milivoj Mirza Abdurahman Malić – orijentalist sa Sušaka“, i dr. Namira Karahalilovića „O doktorskoj disertaciji Mirze Abdurahmana Malića“, objavljeni su u časopisu Znakovi vremena, ljeto-jesen 2015., dok je treći rad Ibrahima Kemure „Malićeva kolekcija u Gazi Husrev-begovoj biblioteci“ objavljenu prvoj svesci Anala GHB 1972.

Drugi dio knjige obuhvata doktorski rad Milivoja Mirze Malića s Bulbulistanom, bilješkama uz rad, indeksom vlastitih imena i bibliografijom. Ovaj dio publikacije, uz manje izuzetke, donosimo dvojezično, na izvornom francuskom i u prijevodu na bosanski jezik. U skladu s pravilima svoje nove vjere, dr. Malić je doktorski rad započeo bismillom. Rad se sastoji iz pet dijelova – Opći uvod, Perzijska književnost u Jugoslaviji, Izvori forme i misli, Prijevod Bulbulistana (na francuski jezik) i Objašnjenja i dokumentacija. Fevzijev Bulbulistan s perzijskog na francuski jezik preveo je Malić lično, dok smo za uporedni prijevod Bulbulistana na bosanskom jeziku odabrali rad dr. Namira Karahalilovića, koji je ujedno prevodiočeva stilizacija teksta obogaćena brojnim korisnim i sadržajnim bilješkama.

Na kraju knjige, ljubaznošću osoblja Arhiva Orijentalne zbirke Hrvatske akademije znanosti i umjetnosti u Zagrebu, nalaze se faksimili rukopisa Fevzijevog Bulbulistana koje je tri godine nakon smrti autora 1750. godine u Mostaru prepisao Mustafa, sin Salihov, Naimović.

Za vizuelni identitet knjige i lijepo urađeni motiv Bulbulistana u obliku cvijeta zaslužan je gospodin Suhejb Džemaili. Tehničko uređenje i DTP, djelo je gospođe Fatime Zimić koja je uložila mnogo truda kako bi uporedni prikaz francuskog originala odgovarao prijevodu na bosanski jezik. Lekturu tekstova na bosanskom jeziku uradila je Adaleta Kadić, dok je oživljavanje, lekturu i korekturu tekstova na francuskom jeziku sačinila gospođa Almira Drino uz svesrdnu pomoć gospodina Vladimira Pavlovića. Knjiga je štampana IC štampariji Mostar.

Izdavanjem ove knjige našoj akademskoj i široj javnosti postao je dostupan osamdeset godina zapostavljan naučnoistraživački rad dr. Milivoja Mirze Abdurahmana Malića. Time je, nadamo se, barem djelimično ispravljena velika nepravda učinjena ovom izuzetnom naučnom radniku.